VRA Maslenica vratila Hrvatskoj ponos i samopouzdanje


Obilježavanje 20. obljetnice VRA "Maslenica 93"

Prvoga dana oslobođeni su Rovanjska, Maslenica, Novsko ždrilo, Podgradina, Islam Latinski, Islam Grčki i Kašić, a sljedećih dana Babindub, zračna luka Zemunik, Crno, Murvica, Smoković, Paljuv, dijelovi Škabrnje i Podgradine

Operacija Maslenica pripremljena je u potpunoj tajnosti, a glavne ciljeve operacije postrojbe HV-a i policije ostvarile su za svega 72 sata, oslobodivši 92 četvorna kilometra hrvatskog teritorija, što je omogućilo ponovno cestovno povezivanje Dalmacije s kopnenom Hrvatskom.

Prije dvadeset godina, 22. siječnja 1993. godine, započela je jedna od najuspješnijih oslobodilačkih operacija HV-a, operacija Maslenica, koja je u to predstavljala i svojevrsnu prekretnicu u dotadašnjem tijeku Domovinskog rata.

Operacija Maslenica ostat će trajno zabilježena u hrvatskoj povijesnici po jasno upućenoj poruci neprijatelju kakav ga završetak očekuje na tada okupiranim područjima RH, a hrvatskom narodu vratila je ponos, dostojanstvo i nadu u skoro oslobađanje svih okupiranih područja.

Značenje ove operacije očitovalo se i prema međunarodnoj zajednici, koja je dotad izražavala duboku sumnju i nevjericu u osposobljenost i snagu hrvatskih oružanih snaga. Tu sumnju ne samo da smo demantirali već smo čitavu međunarodnu javnost uvjerili u potpunu spremnost Hrvatskog čovjeka i njegovih oružanih snaga, da i u gotovo nemogućim uvjetima obrani tisućljetni san naših predaka za ostvarenjem potpuno slobodne i samostalne hrvatske države.

Neprijatelj nadomak Zadru

Neprijatelj je u svojim nakanama komadanja Hrvatske 1991. godine gotovo uspio, i to upravo na području Novskoga ždrila, gdje je u početnim silovitim napadima komunikacijski presjekao Hrvatsku na dva dijela ugrozivši čitavo Hrvatsko primorje.

Time je zapriječio prometnu i gospodarsku povezanost između sjevera i juga Hrvatske a čitav se promet otežano odvijao preko otoka Paga, gdje je zbog nevremena često bio u prekidu trajektni promet. Hrvatski puk u Dalmaciji, ali i onaj u susjednoj Herceg Bosni, kojem se u to vrijeme jedino tim putem mogla dostavljati pomoć, bio je doveden u gotovo nemoguću situaciju.

Crta bojišnice uoči operacije bila je uspostavljena na samom ulazu u grad Zadar ( Dračevac-Križ, Sokin i Bili Brig ) koji je svakodnevno bio izložen napadima neprijateljskog topništva.

Povezivanje sjeverne i južne Hrvatske

Uvidjevši da kršenju sporazuma nema kraja hrvatsko državno vodstvo, predvođeno dr. Franjom Tuđmanom, početkom siječnja 1993. donosi odluku o provedbi antiterorističke akcije ograničenog dometa i cilja sa svrhom ponovnog cestovnog povezivanja sjeverne i južne Hrvatske, koja je u svakom pogledu trpila zbog prometne izoliranosti.

Zadaća oružanih snaga bila je osloboditi zadarsko zaleđe i grad Zadar od neporednog neprijateljskog djelovanja, odbaciti neprijatelja od hrvatske obale, presjeći osnovne putne pravce Gračac-Obrovac i Benkovac-Knin te osloboditi komunikaciju Zadar-Maslenica-Karlobag radi ponovnog povezivanja sjevera i juga Hrvatske, trebalo je osloboditi zračnu luku Zemunik, te zauzeti ključne objekte na Velebitu koji će služiti kao oslonac izvođenju aktivne obrane i daljnjim napadnim djelovanjima.

Hrvatska vojska s nestrpljenjem je dočekala taj trenutak. S iznimno visokom razinom odlučnosti i pripremljenosti, inicijativom pojedinaca i postrojbi krenula je u oslobađanje Domovine. Napad vojno-redarstvenih snaga, koji je pripremljen u tajnosti, zatekao i potpuno iznenadio neprijatelja.

Započeo je snažnom topničkom pripremom 22. siječnja 1993. u 7,05 sati i trajao je desetak minuta.

Glavni ciljevi ostvareni već za 72 sata

Prvoga dana oslobođeni su Rovanjska, Maslenica, Novsko ždrilo, Podgradina, Islam Latinski, Islam Grčki i Kašić, a sljedećih dana Babindub, zračna luka Zemunik, Crno, Murvica, Smoković, Paljuv, dijelovi Škabrnje i Podgradine, a strateški iznimno važno bilo je preuzimanje nadzora nad širim područjem Velike i Male Bobije, Tulovih greda i Malog Alana na Velebitu odakle su hrvatske snage mogle kontrolirati Obrovac i Gračac.

Glavni ciljevi operacije ostvareni napadima postignuti su već nakon 72 sata, ali zbog pritiska međunarodne zajednice i prijetnji sankcijama 25. siječnja je zaustavljeno napredovanje OS RH nadomak Obrovca i Benkovca. To su srpske snage iskoristile da se priberu, dovuku pojačanja i izvedu protunapad, pa su snažnije borbe za dostignute crte potrajale još 2-3 dana.

Nakon provedbe operacije postrojbe HV-a imale su vrlo zahtjevnu zadaću nadziranja i obrane dostignute crte dodira koja je svakodnevno izložena snažnim neprijateljskim oružanim provokacijama kojima su pokušavali povratiti izgubljena područja.

Po prvi puta angažirane sve grane oružanih snaga

U operaciji Maslenica prvi put su angažirane sve grane Oružanih snaga RH, a sudjelovale su postrojbe tadašnjeg ZP-a Split (4. gardijska brigada, TG 112 sastavljene od pripadnika istoimene brigade i pripadnika domobranske bojne Obrovac, BG 113 s pripadnicima istoimene postrojbe i drugih pridodanih snaga, 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, domobranske bojne Benkovac i Biograd, 40. inž. bojna, 72. bojna VP, 264 IDS, STS i TRS ZP), zatim postrojbe specijalne policije MUP-a, dijelovi 9., 3., 2.i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi GSHV, te Središnjica ED-a Split, zatim snage HRM-a (MOMP Ugljan, satnija 53. bMDP, Odred kopneno-pomorskih diverzanata, brodovi RTOP-21, TB-51, DJČ-105 i 106 te DTM-219) i eskadrila helikoptera HRZ-a.

Poginuli hrvatski branitelji

Tijekom službenog trajanja operacije Maslenica od 22. do 25. siječnja 1993. poginulo je 13 hrvatskih branitelja. U slijedeća dva dana intezivnih borbi s neprijateljem, koji je pokušavao vratiti izgubljena područja, 26 i 27. siječnja poginulo je još 6 hrvatskih branitelja.

U snažim topničko-raketnim i tenkovskim, a povremeno i pješačko-diverzantskim, napadima neprijateljima koji su uslijedili odmah nakon Maslenice i bili učestali sve do svibnja 1993. godine, do 31. ožujka 1993. broj poginulih hrvatskih branitelja popeo se na 127. Procjenjuje su da su srpske snage imale gubitke od 490 poginulih pripadnika.

U svega nekoliko dana Hrvatska vojska je u cijelosti uspješno izvršila planiranu zadaću razbivši dotad samouvjerene neprijateljske snage. Operacijom Maslenica potvrdila se i dokazala Hrvatska spremnost, odlučnost i potrebit stupanj organiziranosti oružanih snaga za oslobođenje privremeno okupiranih područja vojničkim putem.

Kroz slijedećih nekoliko mjeseci izgrađen je pontonski most na Novkom ždrilu koji je 18. srpnja 1993. pušten u promet, čime je ponovno kopneno povezana Sjeverna i Južna Hrvatska, a kojim se prometovalo do izgradnje novog Masleničkog mosta koji je završen 1997. godine.

Operacija Maslenica je pobjedničkoj HV donijela niz iskustava koja su joj uvelike pripomogli u daljnjem jačanju, organizaciji, razvoju i uporabi postrojbi, što se očitovalo u kasnijim bitkama u kojima su oslobođena sva hrvatska područja.

Branitelji


OBAVIJEST ČITATELJIMA BRANITELJSKOG PORTALA

Offline - Braniteljski portal

Poštovani posjetitelji i prijatelji Braniteljskog portala, Molimo Vas da uvažite našu ispriku jer Vam Braniteljski portal zbog tehničke nadogradnje tijekom sutrašnjeg dana neće biti dostupan.

Društvo


OBAVIJEST ČITATELJIMA BRANITELJSKOG PORTALA

Offline - Braniteljski portal

Poštovani posjetitelji i prijatelji Braniteljskog portala, Molimo Vas da uvažite našu ispriku jer Vam Braniteljski portal zbog tehničke nadogradnje tijekom sutrašnjeg dana neće biti dostupan.

Tehnologija


Srpski hakeri Tesla Team napali stranice hrvatskih pravaških stranaka

Hacked by teslateam

Sa pravom se moze reci da je rodonacelnik ustastva, kakvog ga mi danas poznajemo, hrvatski "otac domovine" Ante Starcevic. Taj licki polu-Srbin rodjen u Zitniku kod Gospica vec kao student teologije i filozofije artikulise svoje politicke stavove koji ce biti nesto novo na tadasnjoj politickoj sceni Hrvatske, početak je poruke koju su hakeri ostavili pravašima.

Ratni zločini


Umro okrivljenik za ratni zločin Rajko Milošević

KBC Osijek

OSIJEK, 2. travnja 2013. - U Kliničkom bolničkom centru (KBC) Osijek umro je Rajko Milošević (54), okrivljenik za ratni zločin protiv hrvatskih civila u Bapskoj od 1992. do 1995. godine, koji je čekao početak ponovljenog suđenja za to kazneno djelo, izvijestio je Županijski sud u Osijeku, dodajući kako je Milošević zbog karcinoma od kojeg je bolovao bio pod stalnim liječničkim nadzorom.

Sport

Kultura