Možemo li vratiti argumente u raspravu o registru ili je postalo kasno?


Ljiljana CanjugaČitajući portale i tiskovine primjećujem kronični nedostatak argumenata u raspravama o Registru.
Uz najbolju namjeru da nastupam isključivo osobno, nešto me je ponukalo da se ipak javim ne pod nickom već pod imenom i prezimenom i trenutnom funkcijom.
Uz sve i svašta nekritičnog što smo mogli čuti a ishodište i polazište je bio Registar prozvale su se i braniteljske udruge kao nereprezent stavova branitelja, a kako sam baš nedavno izabrana u Savjet za razvoj civilnog društva Vlade RH kao predstavnik udruga proizašlih iz DR na javno objavljenom natječaju, sa jasnim kandidacijskim postupkom izbora uz istaknute reference kompetencije i program rada za tu volontersku dužnost jednostavnim rječnikom osjećam se i ponukanom i obaveznom za ovaj vid javljanja.
Udruge branitelja dio su civilnog društva i to njezin ravnopravni dio. Svaka stigmatizacija njihovog rada ili stigmatizacija kategorije branitelj koja je upućena bilo udrugama ili određenoj skupini društva u ovom slučaju skupini označenom pojmom branitelj predstavlja diskriminaciju. Ukoliko se nastavi tako nekritičko i neargumentirano pisanje te do te mjere zadiranje u prava branitelja koja su definirana Zakonima, i podzakonskim aktima zatražiti ću zaštitu prava od strane Pučkog pravobranitelja, i podnijeti ću Centru za ljudska prava i Uredima koji se navode da se bave zaštitom ljudskih prava i skupina da poduzmu sukladno svojim zakonskim ovlaštenjima sve potrebno da se prekine ova hajka na dostojanstvo i prava veterana Domovinskog rata odnosno branitelja.

Obrazloženje:

1.Udruge domovinskog rata su punopravni subjekt civilnog društva koji svoju legitimnost rada izvodi iz zakona, statuta i odlučivanja članstva o viziji i misiji svog djelovanja. Kako sve udruge proizašle iz domovinskog rata u okviru definiranja razloga svog postojanja, svojih programskih aktivnosti iznose zaštita Digniteta DR i branitelja te borba za njihova statusna prava, te imaju ne samo pravo već i obavezu da se aktivno uključuju u raspravu o tim pitanjima i to ne samo kao zainteresirana javnost već kao interesna javnost prozvana i pozvana da se bori ne samo za prava svojih članova već i za prava cjelokupne skupine. Udruge ne moraju jednoobrazno iznositi svoje stavove, ali njihove stavove iznose ili njihovi predsjednici ili članovi koje oni mandatno ovlaste da iznose njihova promišljanja u javnosti. O tome dali su one ili nisu prekoračile svoje mandate odluku donose Upravni odbori i Sudovi časti, a o tome kako su Predsjednici udruga radili odlučuju članovi na izbornim skupštinama. Sukladno tome nitko od nas ne može govoriti o tome dali ili ne one predstavljaju reprezent jer reprezent ne proizlazi iz brojnosti jer oni nisu sindikati. Prozivati ih za stavljanje na stranu nekih političkih opcija i to nakon predizborne kampanje u kojoj se ne samo pozivalo udruge da se na taj način određuju već su se liste sa njihovim izjašnjavanjima vrtile po portali je danas bespredmetno, jer se na to trebalo reagirati onda kada je sa tim lošim običajem krenulo i što su koristili svi predsjednički kandidati.
U odnosu na brojnost udruga podsjećam da Zakon o udrugama daje mogućnost da sa minimalnim brojem od tri člana može osnovati udruga.
Udruge iz domovinskog rata za razliku od ostalih udruga imaju specifičnost okupljanja velikog broja članova na neprofitnoj, dobrovoljnoj bazi i volonterskom radu velikog broja svojih članova i po tome sigurno više liče na športska društva, ali su daleko siromašnije od športskih društva. Prozivanje i kontrolu načina na koje troše sredstva imaju pravo oni čija sredstva troše, a ostali ako sumnjaju na malverzacije mogu uputiti prijave na za to nadležne institucije.
Kriza u njihovom funkcioniranju i brojnost svakako je rezultat neučinkovitosti ali očekivati da na jedinstvenim idejama i načinima realizacije i pristupima programskih aktivnosti dođe do jedinstvene organizacije je naivno i gotovo nemoguće jer to teško uspijevaju i stranke, a kamoli udruge koje se bazično bave problemima svojih članova. Njihova mogućnost zagovaranja i iniciranja promjena propisa, djelovanje na nositelje odluka ne razlikuju se bitno od djelovanja ostalih udruga civilnog društva, a mogućnosti lobiranja i zagovaranja, iniciranja promjena djelovanja bitno su suženije nego kod ostalih segmenata CD što vrlo često proizlazi iz poimanja civilno-vojnih odnosa uz stalno zanemarivanje da se radi o ratnim veteranima koji imaju traumatsko iskustvo, ukradenih pet godina života koji ih je bitno onemogućio u ostvarenju života kakav su drugi neometano živjeli i za to vrijeme napredovali i ostvarivali određene ne male imovinske koristi, ili se obrazovali dok su branitelji stagnirali. Tjelesna, emocionalna i psihička oštećenja, nemogućnost adekvatnog konkuriranja na tržištu radne snage a s druge strane zanemarivanje nužnosti, obaveze onih koji nisu bili u ratu da im priđe sa pozicije poštivanja propisa koje su donijeli Sabor i ministri (zakoni i pravilnici) kao poštivanje zakonom zajamčenih prava i s druge strane moralna obaveza djela društva koji je o ratu čitao iz novina ili sudio o njemu temeljem reportaža i publikacija sigurno neće poboljšati status branitelja niti uvesti unapređenje odnosa unutar društva. .
2. Registar i objava
O registru i o pitanju objave da ili ne je postalo bespredmetno raspravljati, jer on je objavljen.
Potpun ili nepotpun, kao uvid je potpuno nebitno i rasprava bi se trebala bazirati na raspravi unutar Sabora vezano za dostupnost i nedostupnost podataka, u koju svrhu i s kojim ciljem.Odnosno kako pomiriti pravo na privatnost i pravo javnosti da zna. Prema dosadašnjim uvidima kako su to riješili drugi svakako je dobar primjer pristup SAD prema svojim veteranima koji čuva i njihovo pravo na privatnost, i mogućnost pojedinaca da mu postanu dostupni podaci iz upravnog postupka koji su pojedinačni a ne izlisti svih upravnih postupaka, kao i pravo države da zaštiti svoje interese šteteći tajnost određenih podataka.
Naravno da tu svatko ima mogućnosti biti zainteresirana javnost jer pitanje dostupnosti ili nedostupnosti privatnih podataka je pitanje od općeg društvenog interesa. Ali onda je rasprava o tome načelna jer objava jednog registra povlači za sobom i objave niza drugih registara i to kao posljedice onemogućavanja diskriminacije jednog segmenta društva.
3. Pravi/krivi, lažni/ pravi
U ovom slučaju skrećem pažnju da ne raspravljamo o zlatu i bižuteriji već o sudbinama ljudi koje je država stavila na neki popis temeljem zakonskih propisa i pravilnika koji su doneseni u prethodnom razdoblju. Ti ljudi su stekli određena prava na koje su imali zakonsko pravo i ona su njihova stečena prava. Ako je temelj za stjecaj bio lažni podatak onda je to krivično djelo i to nema veze sa ovim vidom rasprave koji mi vodimo.
Uvidom u rasprave po portalima stječem dojam da raspravljamo o moralnosti kriterija temeljem kojih su ljudi ostvarivali prava. Tu su dva pravca gledanja, asimetrija zakona i pravo pojedinca da ostvari ono što je navedeno kao njegovo pravo u zakonu. Ako raspravljamo o asimetriji zakona onda je to prvorazredno političko pitanje jer postavljam pitanje polazeći iz svog osobnog stava: što mi zapravo želimo i koji pristup pri tome izabiremo. Dali želimo svesti popis na 100.000 osoba koji su heroji, junaci, prvoborci i sukladno tome reči da to su branitelji, moralne vertikale, zaslužni, ili ocjenjujemo da je raspon prava nejednako raspoređen unutar grupacije 500.000 ljudi pa neki dobivaju sve a neki ništa, ili ih kompariramo sa ostatkom društva koji nije unutar kategorije branitelj pa raspravljamo ono što smo trebali raspraviti već prilikom prvog definiranja pojma branitelj, a ne sada nakon pet zakona koji reguliraju prava branitelja i tri zakona koji definiraju tko je pripadnik oružanih snaga.Pitanje moralnosti svakako da će ponovno vratiti pitanje morala i drugih koji su rat iskoristili za bogaćenje, mešetarenje, karijere, stvaranje novih elita i poprilično nemoralno bogaćenje na patnjama drugih. U tu raspravu tada svakako moramo onda uključiti i vjerske zajednice i stručnjake za poimanje etike i morala društva, a ne ulicu, plotiranje, i govor u domeni „ja" govora sa opasnim generalizacijama.
A ako je temelj rasprave cijena koštanja - a to znači da branitelje gledamo isključivo kao ekonomsku kategoriju tereta društva onda narušavamo temelj uzajamnosti, solidarnosti i moralna načela digniteta domovinskog rata
Zaključak .
Kao zaključak izuzetno je bitno da znamo o čemu raspravljamo da bi znali upotrijebiti argumente i predvidjeti posljedice. Znači gledajmo sadržaj a ne tko govori. Ovo ističem zbog toga što u Saboru sjede predstavnici političkih opcija koji su profesionalni političari i njihov cilj je legitimni cilj političkih opcija a to je preuzimanje vlasti i predstavljanje političkih opcija, dok je cilj udruga nešto potpuno drugo. To je ponekad sadržajno isti govor, ali je krajnji cilj potpuno različit.
Osobno kako god definirali pojam branitelj bilo kao društveni, sociološki, ekonomski, socijalni, zdravstveni ili ini to nije samo problem jedne skupine društva već predstavlja i naš odnos prema dignitetu Domovinskog rata, i sukladno tome proizvest će određene posljedice. Argumentacija je nužna jer je to izuzetno osjetljiva kategorija ljudi koja vrlo emotivno osjeća neargumentirane napade prema njima i prozivanje za moralnost/nemoralnost jer se to odnosi na osjetljivost pripadnosti kolektivitetu i dostojanstvo ne samo osobe već cjelokupno definiranje DR kao pravednog, obrambenog i osloboditeljskog.
Čišćenje popisa je svakako nužno ali prvenstveno unutar veteranskog korpusa kako bi se sukladno definiranju i točnom pojmovnom određenju ratnog veterana sa popisa koji samo u teoriji obuhvaća taj korpus izbacili civili, pozadinske fronte, narodne straže i zaštite, čudni dragovoljački odredi iz 1990, krizni štabovi i stožeri, organi uprave i djelatnici organa uprave, civilna zaštita, čuvari zatvora, policijski inspektori, i redovna policija,oni pod radnim obavezama itd. jer pitanje ratnog veterana je pitanje s kojim se susreću i druge države prema tome tu nije u pitanju definiranje borbenog ili neborbenog sektora već definiranje što je vojno a što je civilno.

Sa poštovanjem
Ljiljana Canjuga

 

Izvor: domovinskirat.hr

 

Branitelji


OBAVIJEST ČITATELJIMA BRANITELJSKOG PORTALA

Offline - Braniteljski portal

Poštovani posjetitelji i prijatelji Braniteljskog portala, Molimo Vas da uvažite našu ispriku jer Vam Braniteljski portal zbog tehničke nadogradnje tijekom sutrašnjeg dana neće biti dostupan.

Društvo


OBAVIJEST ČITATELJIMA BRANITELJSKOG PORTALA

Offline - Braniteljski portal

Poštovani posjetitelji i prijatelji Braniteljskog portala, Molimo Vas da uvažite našu ispriku jer Vam Braniteljski portal zbog tehničke nadogradnje tijekom sutrašnjeg dana neće biti dostupan.

Tehnologija


Srpski hakeri Tesla Team napali stranice hrvatskih pravaških stranaka

Hacked by teslateam

Sa pravom se moze reci da je rodonacelnik ustastva, kakvog ga mi danas poznajemo, hrvatski "otac domovine" Ante Starcevic. Taj licki polu-Srbin rodjen u Zitniku kod Gospica vec kao student teologije i filozofije artikulise svoje politicke stavove koji ce biti nesto novo na tadasnjoj politickoj sceni Hrvatske, početak je poruke koju su hakeri ostavili pravašima.

Ratni zločini


Umro okrivljenik za ratni zločin Rajko Milošević

KBC Osijek

OSIJEK, 2. travnja 2013. - U Kliničkom bolničkom centru (KBC) Osijek umro je Rajko Milošević (54), okrivljenik za ratni zločin protiv hrvatskih civila u Bapskoj od 1992. do 1995. godine, koji je čekao početak ponovljenog suđenja za to kazneno djelo, izvijestio je Županijski sud u Osijeku, dodajući kako je Milošević zbog karcinoma od kojeg je bolovao bio pod stalnim liječničkim nadzorom.

Sport

Kultura